Daniel Cordier o Dadu

Daniel Cordier (1920) poznati i priznati francuski galerista, kolekcionar i istoričar umjetnosti o poznanstvu i djelima Miodraga Dada Đurića..


"Dada sam upoznao preko Kalinovskog 1957. godine. Bio sam, i još uvijek sam zbunjen pojavom tog bradatog, malog čovjeka, raščupanog, prijatnog glasa, pravilnog izražavanja, u isti mah podrugljivog i tužnog, koji živi u nepopravljivom neredu, okruženog sovama, mačkama, ovcama i djecom.
Svake nedjelje sam, tokom vikenda, išao da vidim Dada. Istovremeno je radio na tri ili četiri slike, čiji obrisi su mi se činili eksplicitni i potpuni. Bijesnio sam, kada bih naredne nedjelje slike bile uništene i neprepoznatljive. Često je napuštao oštećenu i uništenu sliku u ćošak ateljea, ili bi je prefarbao preko svake mjere dosadnim bojama u umornu i nedjelotvornu masu.
Ponekad bi se desilo čudo, ekstravagantni likovi bi silazili iz njegovog pogleda na platno krasno opisujući sjetu Vremena koja obezvrjeđuje i bića i stvari.

Nebrojeni crteži, savršeno i brižljivo urađeni, nalazili su se na podu, prljavi, pocijepani, probušeni. Praktično ne postoji nijedno Dadovo djelo koje nije prvo bilo kod restauratora pa tek onda prikazano u javnosti.
Uvijek sam mu kroz smijeh govorio da ga je mržnja prema prodavcu njegovih djela nesvjesno primoravala da ih uništi, da bi time kod trgovca izazvao gađenje.

Dadova umjetnost je umjetnost spokoja izvan očaja. Koncentrirani svemir u kojem se svrgnuti čovjek pridružuje životinjskim korijenima : svijet atomskh katastrofa u kojem će nečija genijalnost poslužiti samo da pokvari duh i unakazi tijela svih drugih ; tragedija rođenja čiji nebrojeni otpaci, defekacije, iscrpljeni organi, pretvaraju svijet u čudovišnu bolnicu u kojoj se bića naprežu u bolu i sramu. Fina paleta, roza klementina i ružičasta lavanda, pogoršava noćnu moru precioznosću insceniranja. Iznenađen sam kada čujem da njegova djela kritikuju kao patološka. Zar ona ne razotkrivaju stvarnost koja nas okružuje ali koju se ne usuđujemo pogledati, stideći se našeg zdravlja, našeg komfora, naše ravnodušnosti?
Ako je ovo slikarstvo katastrofe, što je optužuba, meni se čini kao prirodni ambijent moje misli, to je vjerovatno zato što je užas moja utjeha.

Dadovo slikarstvo je slikarstvo instinkta, u kojem četkicu vodi intuicija, crta, briše i obnavlja teme kojih postaje svjestan u trenutku u kojem ih stvara.

Čini se da je ljudski jad našao utočište u njegovim rukama i pretvorio tog već načetog čovjeka, mladalačkog hoda, u kolosalnog proroka milosrđa i užasa.

Kada se govori o nekom slikaru, primjereno je interesovati se za njegovu tehniku, njegove teme, inspiracije : posebno u naše vrijeme kada su te vrijednosti zamijenjene drugim koje su naizgled iscrpljene prije pola vijeka, ali čiji izostanak, nakon tako dugog izgnanstva,počinje da se osjeća. Mi, dakle, govorimo o netjelesnom objektu koji pluta ko zna đe, odvojen od čovjeka koji ga je napravio i koji ga posmatra. Govori se mnogo, tu i tamo, o nekom « novom oblikovanju ». To je, zaista, plastičan problem kao i povratak neke slike prirode na platna.

Sa Dadom smo daleko od estetike, u centru smo čovječanstva koje krvari, bez literature i bez samozadovoljstva. Njegove slike su toliko šokantne (u najjačem smislu, tako reći nezaboravne) da ćemo ih, dugo vremena nakon njihovog posmatranja, doživljavati u našim srcima kao kajanje.

Slava slikara-dijeteta biće u njegovoj moći da povrati slikarstvu izgled koje mu je nedostajao, i zbog kojeg je umiralo a da to nije ni znalo.

Dado je majstor « nove humanizacije ». To nije plastičan problem, za to su potrebni srce i malo nadarenosti."

Foto: Daniel Cordier i Miodrag DADO Đurić 1964. godine (www.dado.me)
 

* Prenošenje i dijeljenje sadržaja sa portala Art Montenegro na druge medije (portale, sajtove, štampana izdanja...) dozvoljeno je samo uz odobrenje uredništva. Po odobrenju sadržaj je moguće dijeliti samo u cjelini, bez modifikovanja teksta uz napomenu da je sadržaj preuzet sa portala Art Montenegro i uz direktan link ka tekstu.

 

Podijeli ovaj članak
Pročitajte još
Nezaboravni Drago Malović
Previous

Nezaboravni Drago Malović

Leave review
Drago Malović (1924-2014) je prvi crnogorski gluma...
Read More
Ako bude Crne Gore biće i slova
Next

Ako bude Crne Gore biće i slova

Leave review
U zimu 1493. započeto je, a 4. januara 1494. godin...
Read More