Dirljiva priča o peraškom Romeu i Juliji

Za maleno ostrvo Svetog Đorđa ili Svetog Jurja naspram čarobnog Perasta, vezano je bezbroj priča i legendi, a mi izdvajamo jednu od najljepših i najtužnijih ljubavnih priča.

U vrijeme dolaska Francuza 1812. koji su na otoku odmah instalirali bateriju od 12 topova, osvajanja Boke od Crnogoraca 1813. pa dolaska Austrijanaca 1814., rodiće se jedna od najljepših romantičnih legendi. Vezana je za Perast i ostrvce Sv.Đorđa i nesuđenu ljubav Peraštanke Kate Kalfić i Anta Slovića, bivšeg poručnika kod Mletaka, kasnije kapetana kod Francuza.


Don Srećko Vulović (1840-1900) objavio je novelu Pustinjak 1888.g. opisujući ljubav na prvi pogled dvoje mladih, koji se baš neposredno nakon tog prvog groma iz vedra neba moraju i rastati jer Ante, u službi Mlečana napušta Perast 1797. Dok se vojska hitno sprema za pokret, Ante je uspio samo da joj dobaci maramu sa prstenom i porukom : Ti moja, ja tvoj dovijeka!


Sticajem sudbine, mladog Anta Mlečani predaju Francuzima i umjesto da se vrati u Perast, on bije bitke po njihovim bojištima. Kate će ostati da ga vjerno čeka u teškim, dugim godinama samoće. Tek 1813. služba ga dovodi u ove krajeve, kada biva ranjen u borbi kod Braića. Nekako mu zaliječe rane u Budvi kod dobre porodice Pava Maine a on čvrsto riješen da dođe do Perasta, ubijedi domaćine da ga ukrcaju na jednu braceru što plovi za Boku.
Doćiće do Lepetana, nekako se prebaciti do Sv.Đorđa na kojemu francuski zapovjednik ne vjeruje da je kapetan topništva, već ga pod sumnjom da je špijun strpa u tamnicu.


U nekoliko sledećih dana Peraštani pripremaju napad na Francuze koji su držali tvrđavu Sv.Križa iznad grada. I zaista, 14.oktobra 1813, Peraštani osvajaju tvrđavu (lokalni naziv forteca), odakle topovima zapucaju na Francuze utvrđene na otočiću Sv.Đorđe.
Na otoku, francuski zapovjednik, zabrinut jer je u međuvremenu ostao bez većine vojnika šaljući ih za namirnice u Kotor i Perast, sjeti se kapetana topništva u svom zatvoru i naređuje mu da puca na tvrđavu. Ante Slović zna da je kuća njegove Kate prva do tvrđave pa namjerno promaši. No, pod prijetnjom pištolja, ovaj put bolje nanišani i opali na tvrđavu. Od detonacije, na drugoj strani srušio se krov Katine kuće i ona nesretna gine. Ante, očajan, gubi svijest i budi se tek u tamnici u kojoj su ga, u groznici i bunilu, zatekli Peraštani i opat...


Vremenom je očajni kapetan Ante postao ćutljivi fra Frane koji na otoku isposnički živi, zvoni večernja zvona i čuva grob svoje Kate do sopstvene smrti.


Tu je nastala i druga legenda o ćutljivom Fra Frani: viđali su njegovu ogromnu, tešku barku kako nestaje u strašnim valovima bura ili juga što u zalivu znaju da pobijesne. Ostalo je „čudo“ kako je ipak uspijevao da tu veliku barku uvuče u mandrać i bez kašnjenja zazvoni večernju. Neki su vidjeli anđele kako mu pomažu, prihvataju vesla i akoštavaju barku ...


Don Srećko Vulović završava novelu Pustinjak ovim riječima:


Putniče, kad prispiješ na ove strane da razgledaš divni Boko-Kotorski zaljev, prebaci se na otočić sv. Gjurgja, uljezi u onu starodavnu crkvu. Kod malih vrata stoji onaj žalosni grob u kom počivaju zajedno Ante Slović i Katica Kalfić. Milostiva ih ista ploča sjedinila. De i ti zaštedi dvije milostive suze nad onim jadnicima koje je na ovome svijetu od kolijevke do groba tuga pratila.

Nije lako u Perastu ostati bez nadahnuća. Ozare se ljepotom predjela i putnici-prolaznici a nebrojena umjetnička djela, stvarana kroz vjekove, svjedoče o utiscima slikara, putopisaca, romantičnih muzičara ili zanesenih pjesnika.


Zavirujemo u 16.v., u poeziju baroka i nalazimo Ivana Bona Bolicu, kotorskog plemića i pjesnika, kako dodiruje Perast u svom Opisu zaliva i grada Kotor:

 

... POSREDI MORA KAMEN SE UZDIŽE PRVI,
ŠTONO GOSPA OD ŠKRPJELA ZOVU GA LJUDI,
TE ONAJ DRUGI ŠTO MU UZ KOPLJE JAŠI, SVETIJEM ĐURĐEM ZVAN.


NEKOĆ SU TAKO SNJEŽNI LABUDOVI LETJELI S VRELA....
DOK SU SE BLIŽILI MORU S DALEKIH LITICA SVOJIH.
SUČELICE DIŽE SE NJIMA RUŽOPRSTI NA MORU PERAST ....

 

izvor: - NVO Medjunarodni festival klapa Perast: serijal priloga iz kulturne baštine - PRIČA O PERASTU

* Prenošenje i dijeljenje sadržaja sa portala Art Montenegro na druge medije (portale, sajtove, štampana izdanja...) dozvoljeno je samo uz odobrenje uredništva. Po odobrenju sadržaj je moguće dijeliti samo u cjelini, bez modifikovanja teksta uz napomenu da je sadržaj preuzet sa portala Art Montenegro i uz direktan link ka tekstu.

 

Podijeli ovaj članak
Pročitajte još