ĐORĐIJE BATO PRAVILOVIĆ - slikar

Veliki crnogorski slikar Đorđije Bato Pravilović rođen je na Cetinju 1925. godine.  Na Cetinju je započeo čuvenu Umjetničku školu a završio u Herceg Novom. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu. Bio je profesor crtanja u cetinjskoj gimnaziji, zatim prelazi u Herceg Novi đe radi kao predavač u Školi za primijenjenu umjetnost. Bio je profesor i na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću.
Imao je veći broj samostalnih i kolektivnih izložbi u Crnoj Gori i inostranstvu. Prvu samostalnu izložbu imao je na Cetinju, a posljednju u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku 1968. godine. Dobitnik je brojnih nagrada među kojima i najveće državne Trinaestojulske nagrade.
Pored nadrealnog, u slikarstvu Pravilovića se osjeća i ekspresionistička nota, a upliv naivnog stvaralaštva karakterističan je za ciklus radova nastalih 60-ih godina 20.vijeka. Njegova djela su monumentalna, tamnih tonovi boja sa akcentima i nijansama oker, zelene, tamno smeđe, ljubičaste i plave.

"RIBAR" – ulje na platnu – dio zbirke galerije 
“Josip Bepo Benković” Herceg Novi

Višedecenijska vodeća crnogorska istoričarka umjetnosti Olga Perović (1932 - 2017) u svojoj knjizi “CRNOGORSKA LIKOVNA UMJETNOST DRUGE POLOVINE 20. VIJEKA” navodi:

"Đorđije-Bato Pravilović počinje da slika razne bašte i parkove, sa plenerističkim svijetlim zeleno-sivim koloritom. Ubrzo ga osvaja tajnovitost legendi i morski svijet, kao tema a mukle boje noćnog tajnovitog ultramarinskog, tamnocrvenog, ljubičastog zračenja postaju podloga za palasture i barke, pozadina likova hipika i sportista. Njegova inspiracija počiva na realnim podsticajima iz sukoba primorskog pejzaža sa planinskom pozadinom, iz prirodnog kontrasta Boke sa njenom okolinom. Neke od tih slika spadaju u najbolje što je u crnogorskom slikarstvu urađeno na ove teme."

"GALEB NA STIJENI" - ulje na platnu
 67x41 cm – 1967.

Crnogorski pjesnik, esejista i likovni kritičar Mladen Lompar (1944 - 2017) u svojoj knjizi “OD IZVANJACA DO NOVIH TENDENCIJA” kaže: 

"Đorđije Pravilović vizuelnu raskoš nadrealnog pokazuje studioznim postupkom i sugestivnom neponovljivošću. Njegove ptice, ribe i školjke, slikane su renesansnim verizmom u svijetu pomjerene stvarnosti i u moćnoj ljepoti."

"SLOBODA" - ulje na platnu, 96x69 cm, 1969.

I bosanskohercegovački pisac, reditelj, kritičar i teatrolog Gradimir Gojer (Mostar 1951.) sa pijetetom govori o stvaralaštvu Đorđija Bate Pravilovića: 

Stojim, u njegovoj domaji, zanijemio pred slikom skoro zaboravljenog crnogorskog slikara Đorđija Bate Pravilovića. U stanu njegovih bližnjih hranim vlastiti likovni hedonizam čudesnim prizorištem negdanjeg najboljeg učenika velike beogradske slikarke Ljubice Cuce Sokić.

Majstorstvo iskazano na ovoj bogatoj gozbi likovnoga izraza suvremeni je, likovno gotovo ovovremeni, kliktaj klasika crnogorske likovne umjetnosti. Slika General plijeni svojim izražajnim komponentama.
Kompozicijski ovdje se radi o rijetkom skladu, od kuta iz kojeg su lik i njegova statura postavljeni, preko čudesnoga kolorita, unutarnje zrcaljene psihologije do uzbuđujućih detalja u dnu i pozadini slike.

Da je slikana danas, da smo joj suvremenicima, slika General imponirala bi jednom nadnaravnom nerealističnošću, kojom vas uvlači u vlastiti čarolijski sklop prije svega rijetko smirujućim plavim tonalitetima izražajnoga sloja boje.
Sklon staturi, manje portretiranju, Pravilović ipak dubinski začetu tamu iz uma i srca daje tako da se Generalovi unutarnji svjetovi osjećaju sa obje strane zrcaljenoga lika. Majmunoliki lik u zrcalu pokazuje da bi zapravo htio biti general, a ustvari cijeli prizor pripada logici one narodne car je go!

Pod nogama je prikazan karakterni široki obim duševnosti ozbiljnog, ali ne strogog Generala, sa prizorom vjernog psa pratitelja. U čudesnosti plavoga sfumata, u daljini se vidi fina odsjajnost otočja, a detalj pozicioniranja i držanja sablje govori zorno o snazi crtačkoga metjea, koja iskazuje nevjerojatnu snagu zaustavljenoga pokreta. Jedan od začetnika nadrealizma u Crnoj Gori, na ovoj slici unikatno izvojštenih detalja, poput onoga u gornjoj završnici zrcala, koji asocira na ribu, daje i u ovom prizoru naslutiti kako je psihološka sadržajnost i neka doza karakterologije generalovoga lika data u filigranizmu slikanja detalja unutar rama slike.

Varijacije plave boje pokazuju majstorstvo, tako rijetko u današnjem suvremenom slikarstvu.
Susret sa ovom slikom - čarobnicom upozorio me je da je zaborav u odnosu na najbolje što imamo jedna od najopasnijih komponenti demontiranja istine o duhovnosti na našim južnoslavenskim prostorima. Slika General Đorđija Bate Pravilovića raskošom svoje ukupne likovne energije govori o tom pogubnom zaboravu.
Sve dok budemo zaboravljali svoje antologijske slike teško ćemo ulaziti u relevantne tokove suvremene europske umjetnosti.

"Žena sa kokoškom", ulje na platnu, 
kolekcija "Legat Leposave Lepe Perović" 
Na slici "Žena sa kokoškom" naslikan je motiv 
seoskog života u naivističkom likovnim manirom

Ivan Jovović