Ksenija Cicvarić - nezaboravni slavuj sa Ribnice

Ksenija Cicvarić koju krasi i ime „Slavuj sa Ribnice“ bila je pjevačica koja je najdostojanstveniji način proslavila i promovisala crnogorsku pjesmu. Njen andjeoski glas, nenadmašna lirska interpretacija kojom je dočaravala najtananija osjećanja, uzdržanost, odmjerenost i ljepota se ne zaboravljaju.

Iza sebe je ostavila riznicu najljepših crnogorskih pjesama koje je otrgla od zaborava, utkala im svoju dušu i jedinstven lirski glas. Ksenija je u svakodnevnom životu bila skromna i obična žena koja je u životu spoznala i doživjela mnogo patnje ali je sopstvenu tugu liječila pjesmom. 


Ksenija Cicvarić je rodjena u Staroj varoši, u Podgorici, 1929.godine. Završila je gimnaziju, željela da uči pjevanje, ali nije bilo mogućnosti zbog materijalnih uslova porodice. Ipak, zahvaljujući muzičkom daru svoje majke Simone, Ksenija je stekla obrazovanje koje ne bi stekla ni u jednoj školi.


Šezdesetih godina javila se na konkurs za pevača na Radio- Titogradu, i odmah bila primljena.
Upečatljiv nastup i pobjeda na prvom Jugoslovenskom festivalu narodne muzike na Cetinju, u jakoj konkurenciji gdje su učestvovale sve značajne radio stanice iz Jugoslavije, Italije, Njemačke, Francuske i Engleske. Imala je čast da otvori festival a pjevala je pjesmu „Sjever ružu niz polje nijaše“. Tada je dobila na poklon skupocjenu crnogorsku nošnju kraljice Milene, koja joj je nažalost ubrzo oduzeta. Kada je Nikita Hruščov boravio u Crnoj Gori sa suprugom Ninom, crnogorska vlada je odlučila da joj pokloni nešto reprezentativno. Došli su kod Ksenije, uzeli nošnju kraljice Milene i predali je gospođi Hruščov.


Ksenija je ubrzo sa suprugom i djecom (imala je pet sinova i ćerku) prešla da živi u Beograd. Počela je uspješnu saradnju sa Vlastimirom Pavlovićem Carevcem i snimala za Radio Beograd. Sa Carevcem je saradjivala sve do njegove smrti, 1965.godine. U periodu od 1962 do 1979.godine napravila je 62 trajna snimka za Radio Beograd. Bila je cijenjena i omiljena među kolegama. Saradjivala je sa orkestrima Branka Belobrka, Miodraga Jašarevića, Duška Radetića i Žarka Milanovića...
Njen repertoar su činile stare, gradske pjesme iz stare Podgorice, Nikšića, Cetinja, Prijepolja, Sandžaka… I ako je najviše voljela crnogorske pjesme Ksenija je bila ljubitelj italijanske i španske

muzike.

“Mogla je da pjeva sve. Nevjerovatno koliko je njen glas upijao sve te pjesme različitih krajeva. Znala je italijanski jezik i često je odlazila u Italiju po ‘krpice’. Uživala je da prodavcima stavi do znanja da je ona ne samo kupac, nego i pjevač iz Jugoslavije. Počela bi da pjeva u radnji i tada bi bila zaustavljena sva trgovina, jer su sa ulice ljudi dolazili da je slušaju. Znala je da mi, u šali, kaže po povratku sa puta: ‘I tako sam dobila upola cijene ono što sam htjela da kupim’. Slično se dešavalo i po Grčkoj. Znala je da zapjeva na nekom vjenčanju, ispred crkve, na koje bi slučajno naišla. Želja za pjesmom uvijek je bila jača od nje…”- Ksenijin sin, pjesnik Duško Novaković (Fokus, 2017) 

 

- Jedanaestog februara 1997. godine u sedamdesetdrugoj godini života napustila nas je Ksenija - najautentičniji predstavnik izvornog crnogorskog melosa. Sačuvala je veliki dio blaga naše narodne pjesme a njen prefinjeni ukus i senzibilitet znalački su odabirali najbolje. Snimala je ploče i kasete koje su bile i ostale najveći hitovi u našem narodu. Svojim lirskim glasom, specifične boje i interpretacije elegičnih narodnih pjesama, pojavila se na Ribnici, nastavila širom Crne Gore i Jugoslavije i stigla do srca naših ljudi širom svijeta. U ovom vijeku takav glas Crna Gora nije dala. - Aleksa Asanović (SLAVUJ SA RIBNICE)

 

Pjesme koje nam je ostavila i danas žive kao što i ona živi u srcima svih koji su je makar na tren upoznali: Mlada Jelka,  Oj vesela veselice, Milica jedna u majke, Sejdefu majka buđaše, Dolinom se šetala djevojčica mala, Blago tebi cvijet karanfile, Razbolje se zorna Zorka, Što te nema dragi da mi dodjes...


* Prenošenje i dijeljenje sadržaja sa portala Art Montenegro na druge medije (portale, sajtove, štampana izdanja...) dozvoljeno je samo uz odobrenje uredništva. Po odobrenju sadržaj je moguće dijeliti samo u cjelini, bez modifikovanja teksta uz napomenu da je sadržaj preuzet sa portala Art Montenegro i uz direktan link ka tekstu.

 

Podijeli ovaj članak
Pročitajte još
Žene Pabla Pikasa
Previous

Žene Pabla Pikasa

Leave review
Pablo Pikaso (1881-1973), jedan od najvećih umjetn...
Read More
Dado Đurić i Ljuba Popović
Next

Dado Đurić i Ljuba Popović

Leave review
jednog od najznačajnijih nadrealista 20. veka.
Read More