Portret Petra II Petrovića Njegoša slikara Jozefa Tominca

Slovenački slikar Jozef Tominc (1790 – 1860), majstor portreta i regilioznih kompozicija naslikao je portret Petra II Petrovića Njegoša u duhu bidermajera u vladičanskoj odeždi 1837. godine, prilikom njegovog boravka u Trstu.

Ovo je prepoznatljivo djelo portretskog slikarstva, sa insistiranjem na psihološkoj komponenti, ali i karakterističnim usmjerenjem na dekorativnost i materijalizaciju.


Tominčev portret vladike Rada je na platnu i u bojama. Njegova veličina je 119 x 89 cm.


Vladika je u sjedećem stavu za stolom i desnim laktom naslonjen na njega. Na stolu se nalazi nekakva slika, čija se pozadina ne vidi,preko koje vladika sanjalački gleda i kao razmišlja o liku na toj slici.


Iza slike, takođe na stolu nalazi se otvorena knjiga na čojoj stranici se nalazi natpis, koji glasi: „Reverendisimo Pietro Petrovich Arcive scovo e Vladica Montenegro e della Berda.“


Ispod natpisa potpisao se slikar. Potpis je teško čitljiv, ali se ipak može utvrditi da je to potpis Tominca.
Ko je autor portreta i kad je nastao?


Bez svake sumnje potret je djelo velikog slovenačkog slikara Jozefa Tomnica, koji je živio u Trstu. Svjedoči to:
1. Tomničev potpis na portretu
2. Tvrđenje Tomničeva unuka 
3. F. Mesesnel i
4. L. Ruskoni

 

Iz koje godine je ovaj Tominčev rad ne govore nam skoro ništa dokumenti. Nije poznato da je Tomnic dolazio na Cetinje, i prema tome mora da je portretisao vladiku Rada prilikom njegovog bavljenja u Trstu. Zato godina nastanka portreta vezana je za neku od godina kad je vladika Rade prolazio kroz Trst.


Godine 1841. Izašla je u Trstu knjiga Bizaloetoa: Relazione del viaggio fatto primavera de ll anno 1838. della Maesta del Re Federico Augusto di Sassonia. Između strana 78 i 79 nalazi se vrlo lijepa litografska slika vladike Rada, ispod koje sa desne strane piše: „M. Stobl dis“ a sa lijeve „L. Dinasise Co“. Ispod toga sleduje natpis: „Pietro Petrovich Vladica e Vesacolo di Montenegro. Trieste. Presso H. E. Farvager Libraio in Piazza delle Borssa.“


Ova slika u mnogome je slična sa portretom vladike Rada. Ta sličnost nas ubjeđuje da ne postoje dva jednaka rada. Ali je pitanje koje je original, a koje kopija, i kada je nastao original, a kada kopija? Pozitivan odgovor na ovo pitanje korisno će dati odgovor i na pitanje nastanka portreta, što nas najviše interesuje.


Saksonski kralj Fridrih Avgust, posjetio je na Cetinju, u julu 1838. godine vladiku Rada, tamo se zadržao svega dva dana. Ako se pretpostavi da je vladiku Rada skicirao sam kralj, koji je bio dosta dobar crtač, ili neko iz njegove pratnje, a izradio bečki slikar M. Stobl, koji je mogao takođe biti u kraljevoj pratnji, i sam  skicirati, onda bi slika bila original iz 1838. godine. Prema tome došlo bi se do zaključka da je Tominc radio portret po ovoj slici.


U prilog tome bile bi i nekoliko riječi Vuka Vuletića. Kada je Vuletić kupio portret u Trstu kaže:


„Prijatelji su mi pričali da postoji pretpostavka, da je portret sa originalom nekog osrednjeg slikara koji je vjerovatno uništio vladika.“


Ako se primi ta pretpostavka onda došlo bi se do zaključka da je Tominc radio portret poslije 1839. godine, pošto je te godine vladika Rade bio u Trstu, tom prilikom mogao je vladika uništiti original slike, a portret kao nešto bolje akceptirati.
Iako ne postoje jasni dokazi koji bi pobijali gornju pretpostavku, teško ju je primiti, jer bi se napravio veliki grijeh prema umjetničkoj veličini Tominca. Zato ako ovdje ostavimo jedno suprotno mišljenje, vjerovatno neće biti nepravilno.

 

Izvor: Glasnik narodnog muzeja Crne Gore – Cetinje 2012.

* Prenošenje i dijeljenje sadržaja sa portala Art Montenegro na druge medije (portale, sajtove, štampana izdanja...) dozvoljeno je samo uz odobrenje uredništva. Po odobrenju sadržaj je moguće dijeliti samo u cjelini, bez modifikovanja teksta uz napomenu da je sadržaj preuzet sa portala Art Montenegro i uz direktan link ka tekstu.

 

Podijeli ovaj članak
Pročitajte još
Risto Stijović o „Konjima vranim“ Tome Rosandića
Previous

Risto Stijović o „Konjima vranim“ Tome Rosandića

Leave review
Toma Rosandić (kršteno ime Tomaso Vincenzo, rođen ...
Read More
Upornost i istrajnost su sve, talenat je nešto s čim se rađamo
Next

Upornost i istrajnost su sve, talenat je nešto s čim se rađamo

Leave review
Književnica Slavica Milošević je rođena na Cetinju...
Read More