Pučini posvetio “Madame Butterfly” kraljici Jeleni Savojskoj

Veliki italijanski kompozitor Đakomo Pučini (1858-1924) svoju čuvenu operu "Madame Butterfly" posvetio je kraljici Jeleni Savojskoj (1873—1952) crnogorskoj princezi i pretposljednjoj kraljici Italije.


Opera je premijerno izvedena 1904. u milanskoj Skali u dva čina.
Veoma atraktivna po tematici, prostoru i kulturi u kojoj se radnja dešava, privlačne i bogate kasnoromantičarske muzike sa egzotičnim, istočnjačkim primjesama, ova tragična opera je jedna od najradije izvođenih, najradije slušanih i gledanih u 20. vijeku.


A veze između života Jelene i nekih motiva u operi bi mogle biti dvije. Prvo, promjena religije u ljubavnom kontekstu. Drugo, Jelena je slično ocu, a i svojim precima Petrovićima, pisala pjesme.


Popularnost opere "Madame Butterfly" traje sve do danas, a sajt 'Operabase'  ju je rangirao kao 4. najizvođeniju operu na svijetu.

Jelena je ušla u dušu poznatih pisaca poput Antonio Fogazzaro, Luigi Capuana, Vittorio Bersezio, Giovanni Pascoli, Diego Calcagno. Gabriele d'Annunzio joj je posvetila  “Preghiera per l’Avvento” delle “Laudi del Cielo, del Mare, della Terra e degli Eroi”.

Ovo samo neka od mnogih zanimljivosti iz izuzetno bogatog života po mnogima najljepše evropske kraljice koja je živjela skromno i požrtvovano. Ostala je zapamćena kao nenametljiva, stidljiva i uzdržana osoba, sa puno obzira prema drugima. Raskoš italijanskog dvora nije promijenio skromni temperament Jelene, koja je uvijek vodila povučen i uzoran život, koja nije voljela slavlja i svjetovne stvari, već se posvetila humanitarnom radu.


Najsrećnija je bila ako bi druge obradovala, spašavala nemoćne, liječila bolesne, davala siromašnima. Poznato je da je sav novac, koji joj je kralj davao za lične potrebe, trošila na bolesne, stare, samohrane roditelje, a najviše na nejaku i nezbrinutu djecu.
Kada je zemljotres razrušio grad Mesinu, kralj i kraljica su rizikujući svoje živote, proveli više od 20 dana na trusnom području, pomažući ljudima. Kraljica je vješto pomagala ranjenima, svojim rukama ublažavala patnje stradalima.


Sama je opremila bolnicu sa 250 kreveta, a svoju djecu je od malena učila da budu humana.
Lijepa Jelena postala je jedna od najomiljenijih ličnosti u porodici Savoja i čitavoj Italiji, a stanovnici su djevojčicama često davali njeno ime.


O njenoj popularnosti svjedoči i klinika "Kraljica Jelena", koja je osnovana njenim dobrovoljnim prilogom, 1933. godine, kao i Veliki institut za liječenje raka, koji i danas nosi njeno ime.


Zbog zasluga na polju medicine, dobila je počasnu diplomu medicine i hirurgije Rimskog univerziteta. Edvard Sedmi od Engleske odlikovao je zlatnom medaljom britanskog kraljevskog Crvenog krsta, bivši njemački car Vilhelm poslao joj je Veliku zvijezdu kraljice Luize, Alfonso Trinaesti od Španije orden reda Dobročinstva, ruska carica Katarina orden Crvenog krsta, srpski kralj Petar Karađorđević krst svetog Save...


Papa Pio XI (1857 - 1939) dodijelio kraljici Jeleni 15. aprila 1937. Zlatnu ružu hrišćanstva (zlatna ruža se dodjeljuje vladarima ili svecima kao poseban znak zahvalnosti za njihova dobra djela), jedno od najznačajnijih priznanja Katoličke crkve koje se rijetko dodjeljivalo ženi.


Jedan od najpoznatijih likera na svijetu “Amaro Montenegro”, destilovan u Bolonji, napravljen je od tajne mješavine 40 ljekovitih biljaka koji je proizveo Stanislao Cobianchi 1885. godine, a dobio je ime po princezi Eleni iz Crne Gore.

Kraljica Jelena je umrla u osamdesetoj godini života i sahranjena je u Monpeljeu 1952. godine gdje su joj Francuzi odali zasluženo poštovanje.
Tijelo Jelene Savojske, supruge Viktora Emanuela III, 15. decembra 2017. godine  preneseno je u Italiju i sahranjeno u svetilištu Vikoforte kod Mondove, na području Kunea.


Zasluge Jelene Savojske za italijanski narod bile su tolike da je katolički biskup Rišar iz Monpeljea inicirao da se proglasi za sveticu. Ovaj proces je izizetno trajan, ali smo sigurni da Jelena zaslužuje da se proglasi sveticom!

* Prenošenje i dijeljenje sadržaja sa portala Art Montenegro na druge medije (portale, sajtove, štampana izdanja...) dozvoljeno je samo uz odobrenje uredništva. Po odobrenju sadržaj je moguće dijeliti samo u cjelini, bez modifikovanja teksta uz napomenu da je sadržaj preuzet sa portala Art Montenegro i uz direktan link ka tekstu.

 

Podijeli ovaj članak
Pročitajte još
Markez de Sad – književnik i filozof bluda
Previous

Markez de Sad – književnik i filozof bluda

Leave review
Jedno od najkontraverznijih djela svjetske književ...
Read More
Tomas Man – Čarobni brijeg
Next

Tomas Man – Čarobni brijeg

Leave review
Čarobni Brijeg - odlomci “Svijest kao senzibilnost...
Read More