Sedam godina sa vama

Danas je sedam godina od nastanka Art Montenegra. Počeli smo na današnji dan 2013. godine sa željom da širimo kulturu i umjetnost, pa danas, bez skromnosti možemo reći da tu misiju uspješno realizujemo. Glavni “vjetar u jedra” ste upravo vi, koji nam svakodnevno dajete podršku i učestvujete u realizaciji našeg sadržaja.

Naša facebook stranica u polju “utisci” bilježi na stotine isključivo pozitivnih komentara podrške, a od kompanije facebook smo nedavno dobili najveću ocjenu za svebuhvatan rad.  Portal koji je počeo sa radom prije tačno jednu godinu bilježi izuzetno veliku posjećenost što nas jako raduje. 

Iako naša stranica ima svega 14.000 pratilaca, naše objave imaju i do 200.000 pregleda na nedjeljnom nivou. Ovim visokim brojkama zaslužni ste upravo vi, koji zadovoljno dijelite naše sadržaje kao i veliki broj elektronskih i štampanih medija koji svoje rubrike iz kulture obogaćuju našim člancima. 

Nastavljamo širiti kulturu i umjetnost jer kako je rekao Gete:  „Ne može se sigurnije pobjeći od svijeta nego kroz umjetnost i ne može se sigurnije spojiti sa njime nego preko umjetnosti.“

A umjetnost danas…

Veliki američki filozof i kritičar Artur Dantoa davno je rekao “Svakoj umjetnosti njeno vrijeme, svakom vremenu njena umjetnost”.

Ipak, ako je intencija umjetnosti i umjetničkih djela oplemeniti i obogatiti čovjeka – zaista je to razlog za promisliti gdje je ona danas?

Iako je umjetnost danas ranjena, pa možda i najpogođenija oblast u društvu, zbog pandemije COVID 19, ona mora da opstane i opstaće, jer umjetnost je opstajala i u mnogo kompleksnijim periodima u istoriji. Ali isto tako, bilo njenih vrsta pet, šest, sedam ili više, umjetnostima treba pomoći da opstanu i u ovom ludom vremenu.

I nije samo korona uticala na krizu u umjetnosti danas. Utiče i te kako društvena svijest. Danas umjetnička djela zastarijevaju brže nego ikad. Svijet umjetnosti uvijek u nama budi pomisao na novine. Današnja sredstva informisanja, naviknuti da svemu pristupaju na senzacionalistički način, o umjetnostima pišu površno, daje utisak kao da popune neke svoje prazne rubrike.

Sagledati današnjicu, poznavajući istoriju, svakako doprinosi razumijevanju aktuelnosti u svijetu umjetnosti. Ipak, u brzini protoka informacija našeg digitalnog doba, promjenama tako brzim da su teško zapažene, uticaju masovnih medija na formiranje svijesti i krizama ekološkog, ekonomskog, moralnog i ko zna kakvog još tipa, teško je steći normalno mišljenje o dobu u kojem živimo. Umjetnost se danas na mučan način pokušava nositi sa stvarima koje je pogađaju.

Nažalost i pisana riječ je, u izvijesnom smislu, doživjela krah. Knjige čita nikad manji broj ljubitelja pisane riječi. A knjige se štampaju, čak nikad više nego danas, dok je kvalitet sadržaja upitan.

Kriza je i u mišljenju da danas sve može biti umjetnost. Danas smo u fazi kada bilo što može da prođe kao umjetničko djelo. 

Nedavno preminuli umjetnički kritičar Robert Hjuz, rekao je još davne 1980. godine:

„Avangarda je danas dio prošlosti.“

Danas, sa ove distance, možemo reći da je bio u pravu. Međuratni i poslijeratni period avangarde je bio toliko plodan, inovativan i ponuđenim umjetničkim rješenjima revolucionaran, uzdiže se iznad vremena kome istorijski pripada, pa i prednjači, u poređenju sa onim što, u istorijskom poretku, mnogo kasnije slijedi.

 
Pitanje je, postoji li danas umjetnička avangarda?

Da li ona, dakle, zaista postoji ili mi danas avangardom nazivamo ono što je od nje preostalo, ono što na nju teži da liči, ono što se kopira i obavija u novo ruho, ono što se silom i prevarom predstavlja njom,  ono što bi htjelo da bude, ali zapravo nije avangarda.

Bard crnogorske umjetnosti Vojo Stanić jednom je izjavio:

"Situacija je takva da može svako da se prošvercuje kao novator i avangarda. Neke pojave u savremenoj umjetnosti koje izgledaju sumnjive su rezultat dugog razvoja kulture i mogu da se razumiju samo ako se zna taj tok. Ali mnogi šarlatani koji to ne znaju mogu vrlo lako i bez kulture i sluha da prave ‘umjetnost’ koja liči na to i da obmane javnost koja je uglavnom površna, tromog duha, neobaviještena i nezaštićena. Moramo biti vrlo obazrivi kad su u pitanju neki afirmisani autoriteti koji utiču moćno na mišljenje javnosti."

Umjetnost i njen svijet, u savremenom društvu, ne čini samo ono što vidimo, čujemo, čitamo, opipavamo, ono što doživljavamo kao umjetnost, nego i cijeli jedan "nevidljivi" svijet znanja o umjetnosti, o njenoj istoriji...

Umjetnost je uvijek nastojala davati odgovore na izazove svoga doba, bila korak ispred pokazujući smjer kretanja i nudeći svoje viđenje. Ona je tu da nam u ovim teškim trenucima svima olakša život i unese toplinu, te stvori osjećaj povezanosti svih nas sa svijetom oko nas.

Umjetnost nas povezuje i slavi slobodu ljudskog duha čak i u izolaciji.

Ivan Jovović