Čarolija Ivana Marčuka

Rijetkost je imati priliku zaviriti u dušu jednog od 100 živih genija. 

Mi smo je imali!

Posjetili smo sjajnu izložbu istaknutog ukrajinskog i međunarodno priznatog umjetnika Ivana Marčuka u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju.

Ovo je priča o jednom od najpoznatijih savremenih ukrajinskih umjetnika koji je neumorno stvorio više hiljada izuzetnih umjetničkih djela i stvorio tehniku u slikanju po nazivu - plionizam. 
Tačnije, ovaj vrsni umjetnik umjesto uobičajenim potezima kistom, boje nanosi tankim linijama, nitima, stvarajući efekt volumena čipke koje baš nikog ne ostavljaju ravnodušnim.

Bilo nam je zaista interesantno kad je kustos galerije na Cetinju pomenula da je primijetila puno posjetilaca koji i više od pola sata gledaju u samo jedno od remek djela Ivana Marčuka. 

Baš isti doživljaj smo imali i mi! 

To nije ni malo čudno, jer je On, jedini Ukrajinac koji se 2007. našao na Telegrafovoj listi 100 najvećih živih genija.

Ovaj umjetnik je stvorio preko pet hiljada slika, od kojih je ogroman dio rasut po cijelom svijetu. Najveći dio od ove brojke je poklonio, jer mu novac nije bio motiv da bi stvarao. A u sovjetsko vrijeme stvarao je slike dovoljno male da se mogu sakriti i prokrijumčariti iz zemlje kako bi stigle do njegovih velikih poštovalaca. Zato je uvijek bio željan slika velikih dimenzija.

Međunarodna akademija moderne umjetnosti u Rimu uvrstila je Marchuka u „Zlatni esnaf"  kao počasnog člana Naučnog vijeća Akademije. Danas "Zlatni esnaf" uključuje samo 51 umjetnika iz cijelog svijeta, među kojima je i Ivan Marchuka.

"Biti umjetnik znači biti čovjek. Osoba postoji da ostavi trag u istoriji. Ako ste zaista nadareni umjetnik, puno doprinosite. Jer, kako kažu, život je kratak, ali umjetnost je vječna." - Ivan Marchuk 

Rođen je 1936. godine u selu Moskalivka, u Ternopiljskoj oblasti, u tkačkoj porodici. Od 1951. do 1956. godine učio je školu primijenjenih umjetnosti u Lavovu - Odsjek za dekorativno slikarstvo. 

Nakon odsluženja vojske, nastavio je studije na Odsjeku za keramiku Lavovskog instituta za primijenjenu umjetnost, na kojem je diplomirao 1965. Od 1965. godine živio je i radio u Kijevu u Institutu za supertvrde materijale Akademije nauka SSSR-a. 

Od 1968. do 1984. godine radio je u kreativnoj produkciji studija Udruženja "Umjetnik" Umjetničkog fonda SSSR-a. Iako veoma cijenjen među ukrajinskom umjetničkom avangardom, sovjetska zvanična umjetnost tvrdog socrealističkog usmjerenja nije imala razumijevanja za napredne, inovativne i slobodne ideje Ivana Marčuka. Bio je prinuđen da napusti zemlju. 

Od 1989. do 2001. godine boravio je u Australiji, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je ostvario zapažen uspjeh, nakon čega se vraća u Ukrajinu za koju ostaje trajno vezan do danas. 

Godine 1990, Marčuk je održao prvu zvaničnu izložbu u Kijevu (Ukrajinski državni muzej likovnih umjetnosti, danas – Nacionalni muzej umjetnosti Ukrajine). Godine 1997. dobio je nacionalnu nagradu “Taras Ševčenko”, da bi se 2001. konačno vratio u Ukrajinu. Međunarodna akademija savremene umjetnosti u Rimu primila ga je, 2006. godine, u “Zlatni esnaf” i izabran je za počasnog člana Naučnog savjeta. 

U oktobru 2017. godine, britanski časopis "Dejli Telegraf" ga je uvrstio među “Sto genija našeg vremena”. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je 11. juna 2021. godine potpisao Uredbu o osnivanju muzeja i kulturnog centra savremene umjetnosti Ivan Marčuk. 
Godine 2021. dobio je specijalnu nagradu predsjednika Ukrajine - "Nacionalna legenda Ukrajine".

Ova izložba je osmišljena tako da upozna crnogorsku publiku sa radom ovog izuzetnog  umjetnika, čije se djelo izučava u školama i fakultetima i kome je posvećen muzej koji se trenutno stvara u Kijevu.

Izložba koju organizuju Narodni muzej Crne Gore i Udruženje za razvoj međunarodnih odnosa ADRUM, uz podršku Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori, povodom 85 godina od umjetnikovog rođenja, uključuje 48 djela iz različitih perioda njegovog stvaralaštva.

Izložba će trajati do 15. novembra 2021. godine.

Ne propustite!

Autor teksta: Ivan Jovović