| Art World

Dva lica scene: Dok Zagreb otvara HNK2, Crna Gora još čeka svoj aplauz

Zagreb je sinoć dobio novo kulturno središte – novu zgradu i scenu Hrvatskog narodnog kazališta HNK2, svečano otvorenu programom „Slava umjetnosti 2.0“. 

Projekat realizovan za ČETIRI godine, vrijedan više od 45 miliona eura, u potpunosti finansiran od strane Vlade Republike Hrvatske, predstavlja jedan od najznačajnijih kulturnih poduhvata u novijoj istoriji zemlje. 

HNK2 Zagreb

Nova scena HNK2 definiše se kao najmodernije i tehnološki najopremljenije pozorište u Hrvatskoj i šire. Riječ je o polivalentnom prostoru koji će koristiti svi ansambli – Drama, Opera i Balet, kao i projekti multimedijalnog karaktera.
Posebna pažnja posvećena je fleksibilnosti prostora: gledalište sa 350 mjesta ima pokretne teleskopske tribine koje omogućavaju transformaciju scene – od klasične pozornice, preko arene, do eksperimentalnih postavki. Dvorana posjeduje i orkestarsku rupu, kao i najsavremeniju rasvjetnu, zvučnu i scensku tehnologiju, prilagođenu izvođenju najzahtjevnijih produkcija.

HNK2 Zagreb

Spektakularnom svečanom otvaranju pored brojnih visokih zvanica prisustvovao je i crnogorski slikar i pisac Dimitrije Popović. Otvaranje HNK2 poklopilo se sa 130. godišnjicom istorijske zgrade HNK na Trgu Republike Hrvatske – spoj tradicije i savremene vizije.

A kod nas – scena bez kraja i scena na ivici

Dok Zagreb otvara pozorišta budućnosti, u Crnoj Gori se i dalje vodi beskrajna predstava o gradnji koja nikako da dočeka aplauz. Podgorica već deset godina gradi novu zgradu Gradskog pozorišta. Rokovi su se pomjerali više puta – od optimističnih najava za 2018. godinu, do sada već tradicionalnih obećanja da će radovi biti gotovi „tokom ljeta 2025.“.
Pozorište koje obilježava 75 godina postojanja i dalje je – bez svoje scene. I dok Zagreb gradi institucije kulture, Podgorica gradi mit o vječnoj izgradnji.

GPP u izgradnji

A na Cetinju, u srcu crnogorske kulture, stoji Kraljevsko pozorište “Zetski dom” – spomenik kulture i svjedok vremena, ali i žrtva decenija nebrige. Zgrada, podignuta između 1884. i 1896. godine, i dalje nosi status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, ali taj status danas zvuči više kao ironija nego kao privilegija.

Kraljevsko pozorište "Zetski dom"

Posljednja ozbiljnija obnova izvršena je 1985. godine, kada je djelimično vraćen izvorni izgled eksterijera – ali unutrašnjost je ostala zarobljena u prošlom vijeku. Tehnička infrastruktura odavno ne zadovoljava ni osnovne standarde savremene produkcije, dok scena s 240 sjedišta, zastarjelom opremom, dotrajalim instalacijama, oronulim enterijerom, trulom stolarijom, svjedoči o decenijama sistemske nebrige.

Kraljevsko pozorište "Zetski dom"

Zetski dom, nekada ponos Cetinja i simbol crnogorske kulturne emancipacije, danas funkcioniše u degradiranom stanju – bez suštinske modernizacije već četrdeset godina. Projekti sanacije i rekonstrukcije godinama se pojavljuju u dokumentima i planovima, ali…

I dok hrvatski glumci već nastupaju na sceni budućnosti, crnogorski glumci se bore s pozornicom prošlosti.
Razlika nije samo u budžetu – već u odnosu prema kulturi.
Jer dok jedni u kulturu ulažu, drugi je i dalje tretiraju kao stara, loša drama koja se bez kraja reprizira – uvijek sa istim glumcima, i, nažalost, istim izgovorima.

       Ivan Jovović



Add New Plugin

Span 12

PRATITE NAS NA

Preuzimanje sa portala Art Montenegro dozvoljeno je isključivo uz navođenje izvora i aktivan link ka originalnom tekstu.

Comments are closed.