Čuvena litografija Golub, Pabla Pikasa iz 1947. godine je bila sastavni dio plakata Mirovne konferencije održane u Parizu 1949. godine. Kasnije Pikaso razvija ovaj prikaz goluba u jednostavan crtež koji je za vrijeme Hladnog rata korišćen kao simbol nade i koji je postao jedan od najprepoznatljivijih simbola mira. Poznatog Goluba mira, amblem Pokreta mira, Pikaso je nacrtao 1950. godine.

Godine 1949, Luj Aragon, francuski pjesnik i član Komunističke partije, posjetio je Pikasa u želji da nađe sliku za plakat za Konferenciju mira u Parizu. Svidjela mu se Pikasova litografija koja prikazuje goluba. Litografija je bila veoma zanimljiva, razigrana i u nijansama bijele i sive boje. Pikaso je uhvatio suštinu oblika goluba i pored njegove jednostavnosti, stvorio snažnu sliku velike živosti. Osim toga, goluba koga je prikazao na litografiji poklonio mu je Anri Matis. Za razliku od običnih golubova, njegove noge su bile potpuno prekrivene perjem i izgledale veoma lijepo i neobično. To je bio golub od koga je Aragon odlučio da napravi simbol mira.

Pikaso nije nikada vjerovao da bi golub trebalo da bude simbol mira i bio je protiv Aragonovog izbora. On je samo rekao sarkastično:

“Jadan čovjek! On ne zna ništa o golubovima! I koliko su nježni golubovi, kao što govori mit da jesu! Oni su veoma okrutni. Imao sam neke ovdje i oni su kljucali jadnog malog goluba do smrti zato što im se nije svidjeo. Oni su kljucali njegove oči, a zatim ih rastrgli na komade. Bilo je strašno. Kako je to za simbol mira?”

Pikasov prvi golub mira, izabran je kao amblem za Prvu međunarodnu konferenciju mira u Parizu 1949. godine. Otvaranje konferencije se poklopilo sa rođenjem njegove druge kćerke sa Fransoaz Žilo. Pikaso nije puno razmišljao kako da joj da ime. Nazvao ju je Paloma, što je ime za goluba na španskom jeziku.

Prikaz goluba kasnije postaje čest motiv u umjetničkom stvaralaštvu Pabla Pikasa. Ova ponosna ptica je prikazivana često u srećnom letu kako nosi maslinove grane i cvijeće u svom kljunu, na svojim krilima i nogama. Realističku sliku klasičnog goluba Pikaso kasnije razvija u jednostavan crtež koji mogu da razumiju svi ljudi, bez obzira na religiju i kulturu.