| Art World

Legenda o Kopakonanu

Ova prelijepa statua (žena foka) nastala je po legendi i jedna je od najpoznatijih narodnih priča na Farskim ostrvima. Podignuta je u Mikladaguru na ostrvu Kalsoy (Farska ostrva) 1. avgusta 2014. Statua je duga 2,6 metara, teška 450 kilograma i napravljena je od bronze i nerđajućeg čelika. Statua je djelo danskog vajara Hans Pauli Olsena a dizajnirana da izdrži  izuzetno jake udare talasa (do13 metara).  

Legenda o Kopakonanu

 

Vjerovalo se da su foke bivša ljudska bića koja su dobrovoljno tražili smrt u okeanu. Jednom godišnje, Trinaeste noći, bilo im je dozvoljeno da dođu na kopno, skinu kožu i zabavljaju se kao ljudska bića, plešući i uživajući. 

 

Mladi farmer iz sela Mikladalur na sjevernom ostrvu Kalsoy, pitajući se da li je ova priča istinita, otišao je i čekao na plaži jedne trinaeste večeri. Gledao je i vidio foke kako pristižu u velikom broju, plivajući prema obali. Popeli su se na plažu, skinuli kožu i pažljivo ih položili na kamenje. Lišeni kože, izgledali su kao normalni ljudi. Mladić je zurio u prelijepu djevojku koja je stavila svoju kožu blizu mjesta gdje se skrivao, a kada je ples počeo, prišunjao se i ukrao je. Igralo se cijelu noć, ali čim je sunce počelo da viri iznad horizonta, sve foke su došli da pokupe kožu i vrate se u more. Lijepa djevojka je bila veoma uznemirena kada nije mogla da pronađe svoju kožu. 

 

Mladić je držao uz sebe dugi niz godina kao svoju ženu, a ona mu je rodila nekoliko djece; ali je uvijek morao da vodi računa da ona nema pristup svojoj koži. Držao je zaključanu u sanduku od kojeg je jedino on imao ključ, a ključ koji je stalno držao na lancu zakačenom za pojas. 

 

Jednog dana, dok je bio na moru u pecanju sa svojim drugovima, shvatio je da je ključ ostavio kod kuće. Svojim drugovima je najavio: ‘Danas ću izgubiti ženu!’ – i objasnio je šta se dogodilo. Muškarci su povukli svoje mreže i konopce i odveslali natrag do obale što su brže mogli, ali kada su stigli na farmu, zatekli su djecu sasvim samu, a njihove majke nema. Njihov otac je znao da se ona neće vratiti, jer je ugasila vatru i pospremila sve noževe, kako djeca ne bi mogla sebi da naude nakon njenog odlaska. 

 

Zaista, kada je stigla na obalu, obukla je svoju kožu i zaronila u vodu, gdje je velika foka, koji ju je volio svih tih godina prije i još čekao, i konačno dočekao njen povratak u okean. Kada bi njena djeca, ona koju je imala sa čovjekom iz Mikladalura, kasnije dolazili na plažu, foka bi izronila; ljudi su vjerovali da je to majka djece.  

 

I tako su godine prolazile. Onda se jednog dana dogodilo da su ljudi iz Mikladalura planirali da uđu duboko u jednu od pećina duž daleke obale kako bi lovili foke koji su tamo živjeli. Noć prije nego što su trebali otići, čovjekova foka žena mu se u snu pojavila i rekla da ako krene u lov na foke u pećini, treba da se pobrine da ne ubije veliku foku koji će ležati na ulazu, jer je to njen muž. Niti bi trebao povrijediti dvije male foke koje će biti duboko u pećini, jer su to bila njena dva mlada sina, a ona je opisala njihovu kožu kako bi ih on prepoznao.

Ali farmer nije poslušao poruku iz snova. On se pridružio ostalima u lovu, a oni su ubili sve foke koje su mogli uhvatiti. Kada su se vratili kući, ulov je podijeljen. 

 

Uveče, kada su glava velike foke i djelovi malih bili skuvani za večeru, u kuhinji se začuo veliki prasak, a foka se pojavila u obliku zastrašujućeg duha i uzvikivala kletvu:

‘Ovdje leži glava mog muža s njegovim širokim nozdrvama, ruka Harekova i stopalo Fredrika mojih sinova! Sada će doći do osvete, osvete ljudima Mikladalura, i neki će umrijeti na moru, a drugi pasti s planinskih vrhova, sve dok ne bude onoliko mrtvih koliko se može spojiti ruku svuda oko obala ostrva Kalsoy!’ 

 

Kada je izgovorila ove riječi, nestala je uz jaku grmljavinu i nikada više nije viđena. Ali i danas se, nažalost, s vremena na vrijeme dešava da se ljudi iz sela Mikladalur udave u moru ili padnu s vrhova litica; stoga mještani kažu da broj žrtava još nije dovoljno velik da bi se kletva prekinula.




Add New Plugin

Span 12

PRATITE NAS NA

Preuzimanje sa portala Art Montenegro dozvoljeno je isključivo uz navođenje izvora i aktivan link ka originalnom tekstu.

Comments are closed.