Markez de Sad – književnik i filozof bluda

Čovjek po kome je pojam „sadizam“ dospio u rječnike širom svijeta proveo je veliki dio svog života po zatvorima i mentalnim ustanovama, a njegovo književno stvaralaštvo i umna izopačenost učinili su ga najkontroverznijom ličnošću svih vremena.
I ako nije bio ubica, njegovi romani su prepuni detaljnih ubistava, iživljavanja i zvjerskih mučenja nad djecom, majkama, očevima...

Donasjen Alfons Fransoa poznatiji kao markiz de Sad (1740 - 1814) bio je francuski aristokrata i književnik. U svoje vrijeme je bio poznat po seksualnim skandalima, a kasnije po opisima specifičnih seksualnih fantazija kao i mračnim stranama ljudske ličnosti.
Njegova djela su prepuna pornografije, nasilja, kriminala i vrijeđanja hrišćanstva. Zalagao se za apsolutnu slobodu, bez stega poput morala, religije i zakona. Riječ za seksualnu perverziju, "sadizam", je izvedena iz njegovog prezimena. De Sad je svakako posebna figura u istoriji književnosti. Proveo je punih 32 godine u različitim zatvorima i mentalnim ustanovama.


Ipak, izuzetno tanka granica između ludila i genijalnosti ovog književnika svrstava u sami vrh kad je u pitanju preciznost u opisu, istančanost književnog glasa i u isto vrijeme strast i nježnost koju plasira čitaocu.

Jedno od najkontraverznijih djela svjetske književnosti, od kako je svijeta i vijeka, napisao je upravo Markiz de Sad i imenovao ga kao „120 dana Sodome“. Osporavano, zabranjivano, ali i jedinstveno djelo, posebno zbog načina na koji je nastalo, nije svijet ostavilo ravnodušnim. Raskalašni markiz, manifest svog poimanja bluda pisao je na rolni papira dugačkoj više od 12 metara, dok je boravio, po ko zna koji put, u zatvoru, utamničen zbog svoje devijantne seksualne prirode.


Naime, u ovoj knjizi de Sad opisuje 120 dana tokom kojih četvorica bogatih okorelih zločinaca, perverznjaka provode u udaljenom zamku, zajedno sa mnoštvom lijepih djevojčica i dječaka. Odsječeni od svijeta, takoreći, stvarajući sopstveni miktosvijet izdvojen od drugih ljudi, oni će zadovoljavati svoje morbidno bolesne fantazije. Sam markiz de Sad opisao je knjigu kao 'najprljaviju priču ikad ispričanu od početka čovječanstva'.


Film „Salo“ ili „120 dana Sodome“ snimljen je 1975. godine u italijansko – francuskoj produkciji koju je režirao Pier Paolo Pasolini. Temelji se na knjizi 120 dana Sodome koju je napisao Markiz de Sade, ali je Pasolini priču smjestio u razdoblje vladavine fašizma u Republici Salò. Zbog eksplicitnih scena silovanja, homoseksualizma, mučenja i ubijanja ovaj kontraverzni film još je danas zabranjen u nekim zemljma. Kritike su bile podijeljene, a Pasolini je na zamjerke odgovorio da je sve to alegorija na moderni kapitalizam. Ubrzo nakon premijere ubijen je pod nerazjašnjenim okolnostima.


A 2017. godine originalni rukopis za dramu "120 dana Sodome" književnika Markiza de Sada povučen je sa aukcije u Parizu pošto ga je vlada Francuske proglasila za nacionalno blago i zabranila njegov izvoz. Aukcijska kuća Agit navela je da će se pregovori o prodaji voditi direktno sa Vladom Francuske. Ishod tog pregovora nije poznat.

 


Napomena:


Ovo nije priručnik, niti bi se usudili da ovoj knjizi damo epitet kvalitetnog štiva koje bi trebalo što prije pročitati i oplemeniti svoje poznavanje opšte kulture. Prelazeći preko stranica ove knjige, čitalac se upoznaje sa mnogim strastima, manje-više stranim pojedincu, ali čovječanstvu dobro poznatim. Na žalost svih nas, i danas u 21. vijeku je mnoštvo sličnih prikrivenih zločina pred kojima javnost zatvara oči!

* Prenošenje i dijeljenje sadržaja sa portala Art Montenegro na druge medije (portale, sajtove, štampana izdanja...) dozvoljeno je samo uz odobrenje uredništva. Po odobrenju sadržaj je moguće dijeliti samo u cjelini, bez modifikovanja teksta uz napomenu da je sadržaj preuzet sa portala Art Montenegro i uz direktan link ka tekstu.

 

Podijeli ovaj članak
Pročitajte još