Rat i mir - Tolstoj

Roman Lava Nikolajeviča Tolstoja, „Rat i mir” jedno od dva njegova najvažnija remek-djela (pored Ane Karenjine), i smatra se jednim od najboljih svjetskih romana.


Rat i mir je neprevaziđeni klasik u kojem Tolstoj daje sliku ruskog društva u Napoleonovo doba i prati živote tri glavna junaka: Pjera Bezuhova, nezakonitog sina seoskog kneza, koji neočekivano dobija pozamašno nasljedstvo i titulu; kneza Andreja Bolkonskog, koji napušta porodicu da bi se borio u ratu protiv Napoleona; i Nataše Rostove, prelijepe i čarobne djevojke koja za Tolstoja oličenje savršene žene.


Slavni roman o porodicama i njihovim životima u ratu i miru, nastao iz pera velikog ruskog pisca Lava N. Tolstoja, ne govori samo o Rusiji u vrijeme napoleonovih ratova, o ljubavi lijepe Nataše Rostove, o tuzi i nesreći Andreja Bolkonskog, o Pjeru Bezuhovu, i brojnim drugim likovima, nego i o patnjama i nadama, čežnjama i boli ljudi uhvaćenih u mrežu velikih istorijskih događaja.

Bezumna ratna razaranja kontrapunktirana su prizorima u Moskvi i Petrogradu u kojima pratimo porodice čiji će životi biti trajno promijenjeni. Vječna su pitanja o smislu ljubavi, ubijanja, vjere i smrti, kroz perspektivu brojnih likova s kojima saosjećamo od prve rečenice ovog remek djela. Smatrao je da nije pošteno pisati samo o dobrim stranama, pobjedama, trijumfu Rusa, nego naprotiv, pisao je i o neuspjesima, sramotnim potezima, zlobama, kukavičluku…

Tolstoj, kao ni njegovi savremenici ga nisu smatrali romanom, nego epom u prozi.  Ipak, danas ne samo da se smatra romanom, nego jednim od najvažnijih djela svjetske književnosti.


Roman „Rat i mir” ima 1 300 stranica klasičnog formata i jedan je od najobimnijih romana ne samo u evropskoj književnosti 19. vijeka, već i u cjelokupnoj svjetskoj književnosti. Ovo je sedmi najduži roman u istoriji književnosti. Tolstoj je „Rat i mir” pisao pet godina, od 1863. do 1869. Ovaj epski roman, podijeljen je u četiri toma.


Zanimljivo je spomenuti da se dugo vremena vodila rasprava da li je stvarno ime romana „Rat i mir“ ili „Rat i svijet“, budući da su u ruskom jeziku riječi za „mir“ i „svijet“ sinonimi. Nakon dugogodišnjeg istraživanja i teorijske rasprave, zaključeno je da je prevod „Rat i mir“ ipak tačan.
Nasuprot svom nazivu, roman Rat i mir nije ratni roman, a nije ni istorijski, za njega se može reći da pripada žanru sociološko-filozofskih romana a zbog mnogih ljubavnih priča u njemu, spada i ljubavni roman. 

Godinu dana prije početka rada na romanu 34-godišnji Tolstoj se oženio 18-godišnjom Sofijom Bers. Za tih pet godina rodila je četvoro od ukupno trinaestoro djece. Tokom rada na „Ratu i miru” Tolstojeva supruga Sofija je cjelokupan tekst romana prepisala najmanje osam puta.


Tolstojev rukopis bio je daleko od idealnog, a čak ga je bilo teško uopšte pročitati. Sofija, njegova supruga, u većini slučajeva je prepisivala sva njegova veća djela prije nego što bi ih Tolstoj predavao izdavačima. Pred kraj Tolstojevog života, ona je čak prepisala i njegov dnevnik kako buduće generacije ne bi bile uskraćene još jednog uvida u piščev život.


Interesantno je da Tolstoj pojedine djelove „Rata i mira” napisao na istančanom, aristokratskom francuskom jeziku 19. vijeka. To nimalo ne čudi, jer je francuski jezik bio omiljeno sredstvo komunikacije među ruskom aristokratijom. Tolstoj je izučio mnoge jezike tokom svog života. Ne samo da je govorio engleski, francuski i njemački, već je, između ostalih jezika, mogao da čita i na grčkom, latinskom, španskom, italijanskom, ukrajinskom, turskom i bugarskom. Njegova kućna biblioteka sadržala je 23.000 knjiga napisanih na 39 različitih jezika.

Detaljni opisi borbe i vojnih operacija u "Rat i miru" je pojačan njegovim ličnim iskustvima. Prvo je služio kao artiljerijski oficir na Kavkazu, a kasnije se borio u opsadi Sevastopolj tokom Krimskog rata i bio je unaprijeđen u čin poručnika zbog izuzetne hrabrosti. Uprkos što je cijenio moć vojske i doživljaj borbe, znao je da vojna karijera nije za njega, pa je ubrzo podnio ostavku.


1901. godine, kada je dodijeljena prva Nobelova nagrada za književnost, Tolstoj je već bio živa legenda - autori takvog položaja bili su malobrojni i rijetki. Ipak, prvi je dobitnik Nobelove nagrade za književnost bio francuski pjesnik Sully Prudhomme.

Tolstoj je predlagan svake godine do 1906., kada je sam pisac od Ruske akademije nauka zatražio da podrži drugog kandidata. Tolstoju je bilo drago da su ga ostavili na miru i izjavio: "To me spasilo od toga da se moram baviti novcem [od nagrade], koji, kao i svaki drugi novac, po mom mišljenju, može donijeti samo zlo", rekao je pisac.

Decembra 2015. godine odata je posebna čast Tolstoju i njegovom romanu. Tada je četiri dana i četiri noći 1.300 poznatih i manje poznatih Rusa čitalo četiri toma romana Rat i mir. Svi su pred kamerama pročitali po jednu stranicu najznačajnijeg djela Lava Tolstoja, a događaj je uživo prenošen na ruskoj televiziji, radiju i internetu. Iz Moskve, Sankt Peterburga, Sibira, arktičkog kruga i sa Kavkaza; iz Londona, Beča i Pariza - poznati Rusi, obični Rusi, pa čak i jedan Rus u svemiru čitali su Rat i mir.


Dio originalnog rukopisa romana "Rat i mir" Lava Tolstoja po prvi put je oktobra 2019. godine napustio Rusiju pod jakim mjerama obezbjeđenja i prebačen je u Ženevu, gdje je bilo dio izložbe koja se organizovala pod pokroviteljstvom UN i Međunarodnog crvenog krsta i polumjeseca. Šest stranica originalnog rukopisa bili su najvažniji dio izložbe pod nazivom "Rat i mir", kojom je obiljležena stogodišnjica multilateralizma. Tolstoj je nekada živio u Ženevi u vili koju sada koriste UN.

* Prenošenje i dijeljenje sadržaja sa portala Art Montenegro na druge medije (portale, sajtove, štampana izdanja...) dozvoljeno je samo uz odobrenje uredništva. Po odobrenju sadržaj je moguće dijeliti samo u cjelini, bez modifikovanja teksta uz napomenu da je sadržaj preuzet sa portala Art Montenegro i uz direktan link ka tekstu.

 

Podijeli ovaj članak
Pročitajte još
Banksy, neprikosnoveni kralj ulične umjetnosti
Previous

Banksy, neprikosnoveni kralj ulične umjetnosti

Leave review
Bilo kako bilo, Banksy je svojim djelima mnogima o...
Read More
Vojo Stanić o slici
Next

Vojo Stanić o slici "Bitka na Vučjem dolu" Petra Lubarde

Leave review
"Bitka na Vučjem Dolu" (1950) inauguriše njegov mo...
Read More